Prometni sustavi

Cestovni promet

Općina Visoko stekla je povoljan prometni položaj izgradnjom dijela autoceste Zagreb-Varaždin-Goričan (dionica od Zagreba do križanja Breznički Hum), kao važnog prometnog pravca međunarodnog značaja Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka. Time je Općina postala pristupačnija za grad Zagreb i područja središnjeg dijela Varaždinske županije, a nastavkom izgradnje i za županijsko središte - grad Varaždin.

Izgrađeni dio autoceste prolazi rubnim, zapadnim dijelom Općine, istočno od županijske ceste ŽC 2246 i usporedo s njom na vrlo maloj udaljenosti, a spoj na autocestu ostvaruje se preko čvora Breznički Hum u Općini Breznički Hum. Nastavak trase autoceste projektiran je u produžetku prema Novom Marofu uz postojeću državnu cestu D3, a u vrijeme izrade ovog PPUO-a pri završetku je priprema zemljišta za nastavak izgradnje ovog kapitalnog cestovnog pravca.

Od ostalih javnih cesta kroz područje Općine prolaze:

• županijske ceste: - ŽC 2175 od ŽC 2246 (od smjera Zagreba do križanja "Breznički Hum") do ŽC 2244,
• ŽC 2244 od Sudovca u Gradu Novom Marofu do Bisaga u Općini Breznica,
• lokalne ceste: - LC 25159 povezuje naselje Čanjevo na mrežu ostalih javnih cesta,
• LC 25162 povezuje ŽC 2157 i ŽC 2244 tj. naselja Vrh Visočki i Presečno Visočko,
• LC 2525163 povezuje ŽC 2157 i ŽC 2244 tj. naselja Đurinovec i Visoko.

Može se konstatirati da je Općina uglavnom zadovoljavajuće pokrivena mrežom javnih cesta (potrebne su manje dopune i korekcije), ali njezina kvaliteta, sigurnosna razina i razina opremljenosti varira od relativno dobrog stanja do prilično lošeg.

Valja spomenuti da na području Općine ima krajeva (s obzirom na reljef i raštrkanost naselja, tj. zaselaka, osobito područja s povremenim stanovanjem) do kojih je teško prohodan put za vozila, a u zimskom periodu ponekad i neprohodan.

Tablica - Javne ceste na području Općine Visoko

Pojedini dijelovi Općine povezani su i mrežom nerazvrstanih cesta. Općina je donijela posebnu Odluku o mreži nerazvrstanih cesta na području Općine Visoko ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 9/2002).

Općina je po stupnju motoriziranosti ispod prosjeka Županije jer ima oko 214 registriranih cestovnih vozila na 1000 stanovnika (na svakih 4,7 stanovnika dolazi jedno registrirano cestovno vozilo), dok je prosjek Županije oko 330 vozila na 1000 stanovnika, prema podacima Policijske uprave o registriranim cestovnim vozilima iz 2000 godine i popisu stanovništva iz 1991. godine (1.868 stanovnika).

Registriranih osobnih automobila 2000. godine bilo je 279, što daje prosjek od 149 osobnih vozila na 1000 stanovnika, odnosno na svakih 6,69 stanovnika dolazi jedan osobni automobil. To je značajno niži prosjek od prosjeka Županije, koji iznosi za isto razdoblje 228 osobnih automobila na 1000 stanovnika, ili 4,38 stanovnika na jedan osobni automobil. Ipak, kad se prati trend stupnja motorizacije u posljednjih pet godina (1995. - 2000.) vidljivo je da je on u zamjetnom porastu.

Tablica - Broj vozila u Općini Visoko

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Varaždinska, Odjel zajedničkih i upravnih poslova

Na području Općine Visoko nema željezničke prometne infrastrukture, a najbliža je pruga Varaždin - Zagreb (sjeverno od područja Općine Visoko), s najbližim željezničkim kolodvorom u Novom Marofu, pa stanovnici Općine uglavnom ne koriste ovu vrstu prometne infrastrukture.

Pošta

Poštanski promet na području Općine Visoko organizira i obavlja "Hrvatska pošta", Središte pošta Varaždin.
Poštanski promet odvija se posredstvom Poštanskog ureda 42224 Visoko i njegovo dostavno područje obuhvaća naselja: Čanjevo, Đurinovec, Kračevec, Presečno Visočko, Vinično, Visoko i Vrh Visočki.
Kapaciteti poštanskog ureda zadovoljavaju potrebe na prostoru Općine.

Javne telekomunikacije

Na području Općine Visoko telekomunikacijski promet organiziraju i obavljaju Hrvatske telekomunikacije d.d., Telekomunikacijski centar Varaždin.

Naselja u Općini Visoko vezana su na telefonske centrale u naseljima Visoko i Vinično. Manji, sjeverni dio naselja Vinično vezan je korisničkim vodom kroz naselje Radešić, na centralu u Brezničkom Humu (Općina Breznički Hum), a manja grupa građevina u najjužnijem dijelu naselja Vinično vezana je korisničkim vodom kroz naselja Čret Bisaški i Borenec, na centralu u Bisagu (Općina Breznica).

Općina je opremljena slijedećim telekomunikacijskim vezama:

• magistralnim spojnim vodom, od spojnog voda uz prometnicu Zagreb - Varaždin do naselja Visoko,
• korisničkim mrežnim vodovima,
• telefonske centrale u naseljima Vinično i Visoko.

Prema podacima Hrvatskog telekoma (na dan 30.09.2001. godine) instalirani kapacitet telefonskih priključaka iznosi 896 priključaka, od čega je iskorišteno 695 priključka (cca 77,6%).
Na području Općine, do 30.09.2001. godine nije bilo instaliranih ISDN BRA priključaka.
Kapacitet pristupne TK mreže iznosi 1750 parica.

Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika u Općini iznosi 55, a broj iskorištenih priključaka na 100 stanovnika 42,7. Gustoća instaliranih priključaka je 34,3 priključka na km2, a gustoća iskorištenih priključaka 27,6 priključka na km2, dok je županijski prosjek 40,7 instaliranih priključaka na 100 stanovnika, a gustoća 60,5 priključaka na km2.

Prema navedenom vidljivo je da na navedenom području (uzevši u obzir podatke o broju domaćinstava iz popisa stanovništva iz 2001. godine) kapacitet telekomunikacijskih priključaka zadovoljava. Na području Općine nema niti jednog neriješenog zahtjeva za telekomunikacijskim priključkom.

Na području Općine nema niti jedne postaje pokretnih komunikacijskih mreža, ali područje nije u dovoljnoj mjeri pokriveno signalima pokretnih mreža, niti radio signalima.

Energetski sustav

Elektroopskrba

Općina Visoko spada u područje distribucije "Elektre" Zagreb - Pogon Zelina, koje se brine o stanju elektroopskrbne mreže.
Osnovni objekt putem kojeg se ovo područje opskrbljuje električnom energijom je 35(30)/10 kV trafostanica u naselju Vinično, sa spojnim 30(35) kV dalekovodom, u smjeru Zeline, koji je smješten istočno uz autocestu Zagreb - Goričan. Na području Općine razgranata je niskonaponska mreža, a u pogonu su slijedeće 10/0,4 trafostanice:

• 1T 170 Vinično,
• 1T 181 Kračevec I,
• 1T 182 Visoko I,
• 1T 183 Visoko II - Škola,
• 1T 184 Đurinovec,
• 1T 233 Visoko III – Veliko Selo,
• 1T 185 Čanjevo I,
• 1T 186 Presečno I,
• 1T 194 Čanjevo II,
• 1T 196 Tvornica opruga Vinično.

Sva su naselja opskrbljena električnom energijom, ali zbog dotrajalosti vodova i instalacija dolazi do padova napona, koji se javljaju na nivou 10 i 0,4 kV mreže, te postojećih 10/0,4 kV trafostanica, jer se u razvoj i osuvremenjavanje elektrodistribucijske mreže godinama nije značajnije ulagalo. Iz tog je razloga potrebna rekonstrukcija većeg dijela postojeće električne mreže i izgradnja niza trafostanica u naseljima. Do sada je realizirana rekonstrukcija samo mreža središnjeg dijela Općine i naselja Vrh Visočki, te mreže Čanjevo u Banekovićima.

Plinoopskrba

Za sada Područje Općine Visoko nije opskrbljeno plinom.
Ključni dokument koji objedinjuje radove na projektiranju i daljnju razradu plinofikacije cjelokupnog područja Varaždinske županije (pa tako i svakog njenog pojedinog dijela, tj. općina/gradova) je "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" izrađena u "Coning Inženjeringu" d.d. Varaždin, 1995. godine.
Prema Studiji Općina Visoko spada u 10. distributivno područje "Podrute".

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Stanje vodoopskrbe u Općini Visoko je posebno kritično, s obzirom da područje Općine nije priključeno na vodoopskrbni regionalni sustav.

Rubnim, zapadnim dijelom Općine prolazi magistralni cjevovod DN 400 mm ukupne duljine 3,4 km (s istočne strane ceste Zagreb - Varaždin) koji predstavlja okosnicu za razvoj vodoopskrbe ovog područja. Cjevovod je dimenzioniran za pretpostavljene buduće potrebe, a svoju će funkciju imati tek nakon izgradnje svih ostalih centralnih hidrotehničkih objekata i realizacije cjelokupnog dobavnog sustava. Razvodne vodovodne mreže koja bi bila u sustavu javnog vodovoda na području Općine nema, osim minimalnog izvoda iz magistralnog voda u naselju Vinično (do jednog zaselka koji je najbliži magistralnom vodu).

U tijeku su pripreme za izgradnju vodoopskrbnih kapitalnih građevina južnog dijela Varaždinske županije, čime bi se osigurale pretpostavke za daljnje aktivnosti i realizaciju vodoopskrbe stanovništva ovog područja, pa time i Općine Visoko, iz javnog regionalnog vodovoda.

Tablica - Broj stanovnika i specifična potrošnja po parametru vremena

Izvor: "Varkom" d.d. Varaždin i studija Plan vodoopskrbe Varaždinske županije (1998. godina)

S obzirom na navedeno, stanovništvo Općine opskrbljuje se iz lokalnih vodovoda, kojima je pokriveno gotovo cjelokupno područje Općine (99%), te zdenaca i hidrofora.
Prema podacima JVP "Hrvatska vodoprivreda" - Ispostava Varaždin iz 1995. godine u Općini Visoko je 250 domaćinstava imalo priključak na lokalne vodovode, 120 domaćinstava na hidrofor, a 46 domaćinstava se opskrbljivalo vodom iz obližnjih zdenaca.

Na području Općine ima dosta manjih izvora (npr. Vinično, četiri izvora na području naselja Visoko i dr.), na kojima se temelje sustavi lokalnih vodovoda, ali niti jedan izvor nije značajniji i kvalitetniji da bi se mogao svrsishodno uklopiti u sustavnu vodoopskrbu područja.

Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb je 1995. godine izradio "Informaciju o stanju javne lokalne vodoopskrbe stanovništva Županije Varaždinske" u sklopu koje je evidentirano i stanje seoskih (lokalnih) vodovoda na području Općine Visoko. Podaci se odnose na 1995. godinu, ali je potrebno napomenuti da se stanje nije bitno promijenilo odnosno da se stanovništvo još uvijek opskrbljuje vodom za piće putem lokalnih vodovoda. Svi uzorci vode su uzorkovani u ožujku 1995. godine i na njima je izvršena laboratorijska analiza o kemijskoj i bakteriološkoj ispravnosti vode za piće. Lokalni vodovodi na području Općine su:

1. Vodovod Visoko vodom opskrbljuje 200 domaćinstava. Sastoji se od četiri kaptaže i jedne vodospreme. Kaptaža 1 je izdašnosti 0,3 l/s, a kaptaža 2 1,3 l/s. Kaptaže su izgrađene 1965. godine, a kaptaža 3 1968. godine. Okoliš svih kaptaža je neuređen, bez zaštitnih zona i ograde. Vodosprema je izgrađena 1964. godine, zapremnine je 60m3, čisti se jednom godišnje, također neuređenog okoliša, bez zaštitnih zona i ograde, a u neposrednoj blizini se nalazi oranica. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

2. Vodovod Visoko - Rupa vodom opskrbljuje 42 domaćinstva, a izdašnosti je 0,5 l/s. Kaptaža i vodosprema su izgrađene zajedno, nalaze se na javnoj parceli, okoliš je neuređen, nema zaštitne zone i ograde, u blizini se nalazi vikend kuća. Čišćenje građevine je neredovito, a dezinfekcija vode se ne vrši. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

3. Vodovod Visoko - Jarek vodom opskrbljuje 20 domaćinstava, a izdašnosti je 1,5 l/s. Kaptaža i vodosprema su izgrađene zajedno i to 1965. godine; vodosprema je zapremnine 4 m3. Okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, u okolici se nalazi šuma, a nema podataka o održavanju građevine. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

4. Vodovod Đurinovec vodom opskrbljuje 50 domaćinstava, a izdašnosti je oko 8 l/s. Kaptaža je izgrađena 1972. godine na javnoj parceli, okoliš je neuređen, ograda je razvaljena, a nalazi se u podnožju oranice. Nema podataka o održavanju građevine i dezinfekciji vode. Voda je u kemijskom pogledu ispravna dok u bakteriološkom pogledu nije ispravna.

5. Vodovod Čanjevo – Vrh vodom opskrbljuje 40-tak domaćinstava. Kaptaža je izvedena 1969. godine na javnoj parceli, okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, nalazi se uz seoski put. Vodosprema je izgrađena također 1969. godine, zapremnine 36 m3. U vodospremi je instaliran tekući klorinator, a održavanje se vrši svaka dva tjedna. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

6. Vodovod Plantići vodom opskrbljuje 12 domaćinstava. Kaptaža i vodosprema izgrađene su zajedno 1969. godine. Vodosprema je zapremnine 4 m3. Okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, a na rubni šumski pojas se nastavlja poljoprivredno zemljište. Voda je u kemijskom pogledu ispravna dok u bakteriološkom pogledu nije ispravna.

7. Vodovod Čanjevo - Matejaki vodom opskrbljuje 15 domaćinstava. Kaptaža i vodosprema izgrađene su zajedno na parceli u vlasništvu Općine, kaptaža je zapremnine 20 m3. Okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, u blizini se nalazi pašnjak. Čišćenje građevine je neredovito (1 do 2 puta godišnje), a voda se ne dezinficira. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

8. Vodovod Čanjevo - Novoseli vodom opskrbljuje 20 domaćinstava. Kaptaža i vodosprema izgrađene su zajedno 1977. godine, a vodosprema je zapremnine 36 m3. Okoliš je neuređen, zaštitne zone nema, ograda postoji, ali bez vrata u blizini je oranica. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

9. Vodovod Vinično - Kračevec vodom opskrbljuje 50 domaćinstava. Kaptaža i vodosprema izgrađene su zajedno 1974. godine. Okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, u blizini je oranica. Građevina se čisti 2 do 3 puta godišnje. Voda je u kemijskom i bakteriološkom pogledu ispravna.

10. Vodovod Donji Kračevec vodom opskrbljuje 14 domaćinstava. Kaptaža i vodosprema izgrađene su zajedno 1968. godine. Okoliš je neuređen, zaštitne zone i ograde nema, u blizini je oranica. Voda je u kemijskom pogledu ispravna dok u bakteriološkom pogledu nije ispravna.

+ ispravno     - neispravno     uzorkovano ožujka 1995. godine
Izvor: Ured za rad zdravstvo i socijalnu skrb: Informacija o stanju javne lokalne vodoopskrbe
stanovništva na područjima koja nisu pokrivena mrežom regionalnog vodovoda

Pregled stanja lokalnih vodovoda izvršila je radna grupa sastavljena od sanitarnog, građevinskog, vodoprivrednog inspektora i geodeta, a izvršila je popis i opis objekata i okolice, utvrdila higijensku ispravnost vode (laboratorijskom analizom uzoraka), te ustanovila vlasništvo (ili korisnika) parcele. Prema inspekcijskom pregledu vodopravnog inspektora utvrđeno je da za svih deset lokalnih vodovoda nisu utvrđeni vodoprivredni uvjeti, nije izdana vodoprivredna suglasnost na projektnu dokumentaciju niti je izdana vodoprivredna dozvola. Jedan dio vodovoda posjeduje građevinsku dozvolu, a gotovo svi (osim četiri) su izgrađeni na posjedima u privatnom vlasništvu građana.

Vodoopskrbni objekti najčešće nemaju utvrđenog titulara vlasništva i nisu obuhvaćeni sustavnim praćenjem zdravstvene ispravnosti vode za piće pa inspekcijske službe nisu u mogućnosti pokretati upravne mjere. Posljedica toga je nebriga i neodržavanje vodoopskrbnih objekata, nedostatno održavanje i provođenje higijensko-tehničkih mjera zaštite (dezinfekcija vode klorinatorima) i problematična (rizična) zdravstvena ispravnost vode za piće. Zbog toga voda može biti epidemiološki rizik u zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Na osnovi navedene Informacije Županijsko poglavarstvo donijelo je Zaključak o održavanju objekata i zaštiti voda, kojim se jedinice lokalne samouprave obvezuju da odrede način održavanja lokalnih vodovoda i osiguravanja odgovarajuće kakvoće i količine vode.

U vremenu nakon ove Informacije osnovana su još dva lokalna vodovoda tj. isti su izdvojeni iz sustava susjednih područja. To su vodovod Vinično - Lendava i vodovod Presečno.

Opskrba vodom iz lokalnih vodovoda, ne zadovoljava i iz neodgovarajućeg tehničkog održavanja kapaciteta, te često dolazi do pucanja glavnih vodova i oštećenja objekata. Zbog tehničkih nepravilnosti lokalni odvojeni vodovodni sustavi se uglavnom ne mogu, bez većih zahvata, uključiti u regionalni vodovodni sustav.

Na lokalni vodoopskrbni sustav priključena je i Osnovna škola u Visokom. U naselju Vinično nalazi se javni bunar iz kojeg se koristi voda za piće.
Voda se za vrijeme intenzivnih kiša može zamutiti preko granične vrijednosti koja je postavljena standardom pitke vode.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Problematika odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Visoko dosad nije riješena tj. nema izgrađene kanalizacijske mreže.
Odvodnja fekalnih otpadnih voda u naseljima rješava se većinom izvedbom septičkih jama s taložnicama ili direktnom infiltracijom tekućeg dijela u podzemlje. Recipijenti za otpadne vode su lokalni potoci (direktni ispust) i kanali uz prometnice, što je suprotno zakonskim propisima i zahtijeva odgovarajuće intervencije.

Na razini Županije izrađuje se Studija odvodnje, s ciljem da se definiraju i postupno uspostave optimalni sustavi odvodnje i zaštite voda te definira dinamika potrebnog i poželjnog etapnog rješavanja.

Zbrinjavanje otpada

Zbrinjavanje otpada jedan je od najvećih problema u cijeloj Županiji. Nepostojanje suvremeno organiziranog sustava zbrinjavanja otpada, kao niti uređenih lokacija za odlaganje otpada rezultiralo je pojavom nekoliko nekontroliranih odlagališta ili privremenih rješenja bez odgovarajućih dozvola, koja sada opterećuju i ugrožavaju okolni prostor.

Na razini Županije pokušava se iznaći i koordinirati rješenje cjelovitog ekološki najprihvatljivijeg procesa i tehnološkog postupka zbrinjavanja otpada. U tom cilju još 1994. godine izrađena je Studija izbora lokacija odlagališta otpada na području Varaždinske županije kojom su naznačeni potencijalni prostori za moguće lociranje deponija. Već je tada procijenjeno neracionalnim da svaka općina gradi vlastitu deponiju za zbrinjavanje komunalnog otpada, pa je predloženo 8 potencijalnih lokacija s krajnjim ciljem da se na jednoj od njih u budućnosti cjelovito riješi problem komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada.

Studija je prošla postupak javne rasprave, a prihvaćena je od strane Poglavarstva i Skupštine Varaždinske županije, tj. ocijenjena je prihvatljivim polazištem za izradu Prostornog plana Županije. Studijom predložene lokacije ugrađene su u Prostorni plan Županije.
Prema spomenutoj Studiji i PPŽ-u na području Općine Visoko nije predviđena lokacija za zbrinjavanje otpada.

Najbliža lokacija deponije predložena Studijom i PPŽ-om je, novo odlagalište otpada na području Novog Marofa - "Vražji Rid" (ukoliko se realizira), odnosno postojeća lokacija Turčin u Općini Gornji Kneginec (ukoliko se ne realizira ona u Novom Marofu).
Na području Općine postoji jedno veće nekontrolirano odlagalište mješovitog tipa, južno od Đurinovca, uz potok Presečno i županijsku cestu, a na području naselja Visoko postojeće odlagalište otpada je sanirano.

Općina je donijela Odluku o postupanju s otpadom. Pokrenute su odgovarajuće aktivnosti na organiziranom prikupljanju i odvozu komunalnog otpada, raspisan je natječaj i odabrano poduzeće za prikupljanje i odvoz otpada – "Ekoflor" iz Pisarovine, te se započelo s prikupljanjem i odvozom. Stakleni otpad se prikuplja u naselju Visoko (postavljen kontejner) i organizirano odvozi putem poduzeća "Unija Nova" iz Zagreba, a papirnati otpad se organizirano prikuplja i zbrinjava putem Osnovne škole.

Groblje

Na području Općine nalazi se samo jedno groblje i to u naselju Visoko. Spomenuto groblje koriste mještani svih naselja u Općini, osim mještana dijela naselja Presečno Visočko, koji koriste groblje u Gornjoj Rijeci (Koprivničko-križevačka županija). Groblje u Visokom koriste i mještani naselja Radešić (Općina Breznički Hum). Na groblju je izgrađena nova grobna kuća, a postoji potreba za njegovim proširenjem.

Groblje s grobnom kapelom u naselju Visoko

Groblje se prvi puta spominje za vizitacije 1704. godine: da je dovoljno prostrano, ograđeno hrastovim letvama, bez drveća i mrtvačnice. Do 1856. godine groblje se nalazilo uz župnu crkvu na mjestu gdje se danas nalazi školski voćnjak. 1856. godine groblje je preseljeno na današnju lokaciju, a 1898. godine je prošireno, kada je zazidana i mrtvačnica. Oko kapele Sv. Marije Magdalene u Viničnom (zaselak Jarek) nekada se također nalazilo groblje kojem danas nema traga.